<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<!-- generator="FeedCreator 1.7.2" -->
<feed version="0.3" xmlns="http://purl.org/atom/ns#">
    <title>Dobrodošli na Insaned.net</title>
    <tagline>Moje mesto na webu</tagline>
    <link rel="alternate" type="text/html" href="http://www.insaned.net/"/>
    <id>http://www.insaned.net/</id>
    <modified>2008-06-29T22:39:36+01:00</modified>
    <generator>FeedCreator 1.7.2</generator>
    <entry>
        <title>Napredna promena veličine slike</title>
        <link rel="alternate" type="text/html" href="http://www.insaned.net/index.php?tid=22&amp;plugin=blog&amp;plugin_view=blogpost_detail&amp;blogpost_id=82"/>
        <created>1970-01-01T00:00:00+01:00</created>
        <issued>1970-01-01T00:00:00+01:00</issued>
        <modified>1970-01-01T00:00:00+01:00</modified>
        <id>http://www.insaned.net/index.php?tid=22&amp;plugin=blog&amp;plugin_view=blogpost_detail&amp;blogpost_id=82</id>
        <author>
            <name>Ivan Kolarov</name>
        </author>
        <summary>&lt;p&gt;Ukoliko ste imali potrebu da veličinu slike prilagodite nekom određenom formatu za prikaz sigurno ste se sreli sa pojmovima &lt;strong&gt;kropovanja (crop) &lt;/strong&gt;i &lt;strong&gt;promene veličine&lt;/strong&gt; &lt;strong&gt;(resize) &lt;/strong&gt;fotografije.&lt;br /&gt;&lt;/p&gt;
&lt;div class=&quot;vazno&quot;&gt;Kropovanje predstavlja isecanje dela fotografije kako bi se izbacili neželjeni elementi uhvaćeni na fotografiji, ali ovaj metod se koristi i za poboljšanje kompozicije fotografije. &lt;/div&gt;
&lt;p&gt;Međutim kod kropovanja jednostavno se moramo odlučiti koji deo fotografije želimo da zadržimo, a ostatak se odbacuje. Ova tehnika jednostavno nije primenljiva kada želimo da zadržimo više bitih delova fotografije koji su tako rasporedjeni da bi korpovanjem morao neki deo da se ukloni. Tada medjutim ne mogu pomoći ni algoritmi za promenu veličine fotografije od kojih su najpoznatiji, &lt;strong&gt;Bicubic&lt;/strong&gt;, &lt;strong&gt;Nearest Neighbor&lt;/strong&gt;, &lt;strong&gt;Bilinear&lt;/strong&gt;, jer oni tretiraju podjednako sve elemente fotografije.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Izraelski naučnici Shai Avidan i Ariel Shamir došli do fantastičnog algoritma za promenu veličine fotografije koji je svestan sadržaja i koji je u stanju da sačuva sve bitne elemente ali i da izmeni ili izbaci one koji su manje bitni. Sistem funkcioniše na isti nači i kada se fotografija povećava i kada se smanjuje. &lt;br /&gt;&lt;/p&gt;
&lt;object width=&quot;425&quot; height=&quot;344&quot;&gt;
&lt;param name=&quot;movie&quot; value=&quot;http://www.youtube.com/v/qadw0BRKeMk&amp;amp;hl=en&amp;amp;color1=0x3a3a3a&amp;amp;color2=0x999999&quot; /&gt;&lt;embed width=&quot;425&quot; height=&quot;344&quot; src=&quot;http://www.youtube.com/v/qadw0BRKeMk&amp;amp;hl=en&amp;amp;color1=0x3a3a3a&amp;amp;color2=0x999999&quot; type=&quot;application/x-shockwave-flash&quot;&gt;&lt;/embed&gt;&lt;/object&gt;
&lt;p&gt;Ako vas je ovo dovoljno zainteresovalo, a verujem da jeste pogledajte &lt;a href=&quot;http://www.faculty.idc.ac.il/arik/imret.pdf&quot;&gt;orignalni dokument&lt;/a&gt; u kome je sve detaljno objašnjeno. Da bi probali kako algoritam funkcioniše u realnoj primeni preporučujem Vam da preuzmete program Liquid Resize koji je odskora preuzela kompanija &lt;a href=&quot;http://www.ononesoftware.com/detail.php?prodLine_id=36&quot;&gt;onOneSoftware&lt;/a&gt;.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Na tri prikazane fotografije, jasno se vidi kako se razlikuje obrada orginalne fotografije kada se koristi standardan algoritam za promenu dimenzija slike a kada novi &amp;quot;pametni&amp;quot; algoritam.&lt;/p&gt;
&lt;div class=&quot;fotka&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;/files/Image/blog/jun08/img-resize.jpg&quot; /&gt;&lt;/div&gt;</summary>
    </entry>
    <entry>
        <title>Nova Lego Zvezda Smrti</title>
        <link rel="alternate" type="text/html" href="http://www.insaned.net/index.php?tid=22&amp;plugin=blog&amp;plugin_view=blogpost_detail&amp;blogpost_id=81"/>
        <created>1970-01-01T00:00:00+01:00</created>
        <issued>1970-01-01T00:00:00+01:00</issued>
        <modified>1970-01-01T00:00:00+01:00</modified>
        <id>http://www.insaned.net/index.php?tid=22&amp;plugin=blog&amp;plugin_view=blogpost_detail&amp;blogpost_id=81</id>
        <author>
            <name>Ivan Kolarov</name>
        </author>
        <summary>&lt;p&gt;&lt;img width=&quot;400&quot; height=&quot;341&quot; src=&quot;/files/Image/blog/jun08/dstrw.jpg&quot; alt=&quot;&quot; /&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Savršena kombinacija Lego kockica i StarWars-a, navlaka za svakog pravog geeka. Novi model premijerno je prikazan na Brickworld-u 2008 ima nevidjene zezalice koje nijednog ljubitelja StarWars trilogije neće ostaviti ravnodušnim. Na ovo malo prostora ubudžene su postavke za svaku značajniju scenu iz filma. Cena će biti u US oko 400$. Prava sitnica...&lt;/p&gt;</summary>
    </entry>
    <entry>
        <title>Etno selo Stanišići</title>
        <link rel="alternate" type="text/html" href="http://www.insaned.net/index.php?tid=22&amp;plugin=blog&amp;plugin_view=blogpost_detail&amp;blogpost_id=78"/>
        <created>1970-01-01T00:00:00+01:00</created>
        <issued>1970-01-01T00:00:00+01:00</issued>
        <modified>1970-01-01T00:00:00+01:00</modified>
        <id>http://www.insaned.net/index.php?tid=22&amp;plugin=blog&amp;plugin_view=blogpost_detail&amp;blogpost_id=78</id>
        <author>
            <name>Ivan Kolarov</name>
        </author>
        <summary>&lt;p&gt;Jako interesantan ambijent, usred ravnice planinsko selo, jezero, mostić, crkva i mnoogo dobra klopa...&lt;/p&gt;
&lt;div align=&quot;center&quot; class=&quot;fotka&quot;&gt; &lt;img width=&quot;400&quot; vspace=&quot;10&quot; hspace=&quot;10&quot; height=&quot;300&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;Etno selo - Stanišići&quot; src=&quot;/files/Image/blog/jun08/stanisici-web-01.jpg&quot; /&gt; &lt;/div&gt;
&lt;div align=&quot;center&quot; class=&quot;fotka&quot;&gt; &lt;img width=&quot;400&quot; vspace=&quot;10&quot; hspace=&quot;10&quot; height=&quot;300&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;Etno selo - Stanišići&quot; src=&quot;/files/Image/blog/jun08/stanisici-web-02.jpg&quot; /&gt; &lt;/div&gt;
&lt;p&gt;Ako ste zaintrigirani i poželite da posetite ovo seoce evo i linka za detaljnije informacije: &lt;strong&gt;&lt;a href=&quot;http://www.etno-selo.com/&quot;&gt;http://www.etno-selo.com/&lt;/a&gt;&lt;/strong&gt; &lt;/p&gt;</summary>
    </entry>
    <entry>
        <title>Hram i novo osvetljenje...</title>
        <link rel="alternate" type="text/html" href="http://www.insaned.net/index.php?tid=22&amp;plugin=blog&amp;plugin_view=blogpost_detail&amp;blogpost_id=79"/>
        <created>1970-01-01T00:00:00+01:00</created>
        <issued>1970-01-01T00:00:00+01:00</issued>
        <modified>1970-01-01T00:00:00+01:00</modified>
        <id>http://www.insaned.net/index.php?tid=22&amp;plugin=blog&amp;plugin_view=blogpost_detail&amp;blogpost_id=79</id>
        <author>
            <name>Ivan Kolarov</name>
        </author>
        <summary>&lt;p&gt;Danas je premijerno pušteno novo osvetljenje na Hramu Svetog Save. Hiljade svetiljki je uobličilo i definisalo ovu iovako impozantnu gradjevinu. &lt;br /&gt;  Kako je izgledao pre, a kako posle:&lt;/p&gt;
&lt;div align=&quot;center&quot; class=&quot;fotka&quot;&gt;&lt;img width=&quot;400&quot; height=&quot;300&quot; src=&quot;/files/Image/blog/jun08/hram-svetla-web03.jpg&quot; alt=&quot;&quot; /&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div align=&quot;center&quot; class=&quot;fotka&quot;&gt;&lt;img width=&quot;400&quot; height=&quot;300&quot; src=&quot;/files/Image/blog/jun08/hram-svetla-web02.jpg&quot; alt=&quot;&quot; /&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div align=&quot;center&quot; class=&quot;fotka&quot;&gt;&lt;img width=&quot;400&quot; height=&quot;300&quot; src=&quot;/files/Image/blog/jun08/hram-svetla-web01.jpg&quot; alt=&quot;&quot; /&gt;&lt;/div&gt;</summary>
    </entry>
    <entry>
        <title>Novi dizajn na pomolu</title>
        <link rel="alternate" type="text/html" href="http://www.insaned.net/index.php?tid=22&amp;plugin=blog&amp;plugin_view=blogpost_detail&amp;blogpost_id=77"/>
        <created>1970-01-01T00:00:00+01:00</created>
        <issued>1970-01-01T00:00:00+01:00</issued>
        <modified>1970-01-01T00:00:00+01:00</modified>
        <id>http://www.insaned.net/index.php?tid=22&amp;plugin=blog&amp;plugin_view=blogpost_detail&amp;blogpost_id=77</id>
        <author>
            <name>Ivan Kolarov</name>
        </author>
        <summary>&lt;p&gt;Dugo nista nisam pisao po blogu... eh vremena za pisanje, sve manje a ideja i raznih novotarija sve više i više... &lt;br /&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U svakom slučaju blog će morati da doživi ozbiljan redizajn i spolja i iznutra kako bi me motivisao da nesto novo po njemu pišem...&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Da li da zadržim iste cvetne motivie ili ne videćemo...&lt;br /&gt;&lt;/p&gt;</summary>
    </entry>
    <entry>
        <title>SSIS - MSSQL Integration Services</title>
        <link rel="alternate" type="text/html" href="http://www.insaned.net/index.php?tid=22&amp;plugin=blog&amp;plugin_view=blogpost_detail&amp;blogpost_id=75"/>
        <created>1970-01-01T00:00:00+01:00</created>
        <issued>1970-01-01T00:00:00+01:00</issued>
        <modified>1970-01-01T00:00:00+01:00</modified>
        <id>http://www.insaned.net/index.php?tid=22&amp;plugin=blog&amp;plugin_view=blogpost_detail&amp;blogpost_id=75</id>
        <author>
            <name>Ivan Kolarov</name>
        </author>
        <summary>&lt;p&gt;Microsoft SQL Server Integration Services (SSIS) predtavljaju skup alata koji za cilj imaju da zamene SQL Server DTS i umnogome olakšaju posao transformacije podataka.&lt;br /&gt;SSIS je potpuno novi proizvod razvijen od nule i deo je paketa aplikacija koji se isporučuju sa SQL Serverom 2005 i služi za uvoz izvoz ili transformaciju podataka, a pruža podršku za najrazličitija skladišta podataka. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt; Izgradnja i upravljanje SSIS projektom obavlja se iz MS Visual Studija, a projekat se nalazi u Business Intelligence Projects delu.&lt;/p&gt;
&lt;div class=&quot;vazno&quot;&gt;&lt;strong&gt;BI projekat sastoji se od paketa&lt;/strong&gt; u okviru kojih se mogu kreirati složeni procesi za rad sa podacima. Sva podešavanja željenih transformacija obavljaju se preko Control Flow interfejsa. Ovde se prevlače kontrole koje će učestvovati u nekom opštem izvšenju. Za standardne operacije dovoljno će biti da dodate &lt;strong&gt;Data Flow Task&lt;/strong&gt;. Kada je napravljen bar jedan Data Flow tada se može pristupiti izgradnji jednog transformacionog procesa.&lt;/div&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Povezivanje kontrola u DataFlow&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U okviru kreiranja DataFlow-a, mogu se koristiti tri različite vrste kontrola: &lt;strong&gt;Sources &lt;/strong&gt;(&lt;em&gt;izvori podtaka&lt;/em&gt;), &lt;strong&gt;Transformations &lt;/strong&gt;(&lt;em&gt;transformacije podtaka&lt;/em&gt;), &lt;strong&gt;Destinations &lt;/strong&gt;(&lt;em&gt;odredište podataka&lt;/em&gt;). Za najjednostavnije presipanje iz tekstualnih falova ili Excela bice dovoljni samo Source i Destination kontrole ali ako budete hteli da i podatke menjate prilikom učitavanja tu su na raspolaganju najrazličitije transformacione kontrole. Ovde bih izdvojio samo nekoliko sa kojima sam imao prilike da radim, smatram da su dovoljno ilustrativne da se vidi koliko je moćan novi SSIS.&lt;/p&gt;
&lt;table width=&quot;90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; border=&quot;0&quot; align=&quot;&quot;&gt;
    &lt;tbody&gt;
        &lt;tr&gt;
            &lt;td width=&quot;30&quot; valign=&quot;middle&quot;&gt;&lt;img width=&quot;20&quot; height=&quot;20&quot; border=&quot;0&quot; align=&quot;bottom&quot; alt=&quot;&quot; src=&quot;../../../files/Image/blog/dec07/ssis_derived_column.gif&quot; /&gt;&lt;/td&gt;
            &lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;
            &lt;p&gt;&lt;strong&gt;Derived Column&lt;/strong&gt; - izuzetno korisna transformacija kada postoji potreba da se u toku migracije podataka doda nova kolona koja je izvedena iz postojećih kolona, ili ako je potrebno samo izvršiti neku obradu nad podacima u samo jednoj koloni, u tom slučaju može se podesiti da nova kolona zameni postojeću iz koje je izvedena.&lt;br /&gt;&lt;/p&gt;
            &lt;/td&gt;
        &lt;/tr&gt;
        &lt;tr&gt;
            &lt;td width=&quot;20&quot; valign=&quot;middle&quot;&gt;&lt;img width=&quot;20&quot; height=&quot;20&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;&quot; src=&quot;../../../files/Image/blog/dec07/ssis_data_conversion.gif&quot; /&gt;&lt;/td&gt;
            &lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;
            &lt;p&gt;&lt;strong&gt;Data Conversion&lt;/strong&gt; - Ukoliko iz bilo kog razloga pri samom definisanju izvora podataka nije moguće odrediti odgovarajući tip podatka, tada se naknadno može izvršiti ova konverzija tipova. &lt;br /&gt;&lt;/p&gt;
            &lt;/td&gt;
        &lt;/tr&gt;
        &lt;tr&gt;
            &lt;td width=&quot;20&quot; valign=&quot;middle&quot;&gt;&lt;img width=&quot;20&quot; height=&quot;20&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;&quot; src=&quot;../../../files/Image/blog/dec07/ssis_mulitcast.gif&quot; /&gt;&lt;/td&gt;
            &lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;
            &lt;p&gt;&lt;strong&gt;Multicast - &lt;/strong&gt;nenormalizovane podatke koji stoje u jednoj tabeli najlakše je raspodeliti u više tabela transformacijom multicast.&lt;strong&gt;&lt;br /&gt; &lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
            &lt;/td&gt;
        &lt;/tr&gt;
        &lt;tr&gt;
            &lt;td width=&quot;20&quot; valign=&quot;middle&quot;&gt;&lt;img width=&quot;20&quot; vspace=&quot;0&quot; hspace=&quot;0&quot; height=&quot;20&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;&quot; src=&quot;../../../files/Image/blog/dec07/ssis_lookup.gif&quot; /&gt;&lt;/td&gt;
            &lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;
            &lt;p&gt;&lt;strong&gt;Lookup - &lt;/strong&gt;kada je potrebno izvršiti remapiranje šifarnika najbolje je koristit &lt;strong&gt;lookup &lt;/strong&gt;kontrolu koja omogućava definisanje jednog ili više polja&amp;nbsp; koje će se uparivati, a nova vrednost će biti ubačena u podatke koje transformišemo&amp;nbsp;&amp;nbsp;  &lt;br /&gt;&lt;/p&gt;
            &lt;/td&gt;
        &lt;/tr&gt;
        &lt;tr&gt;
            &lt;td width=&quot;20&quot; valign=&quot;middle&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/td&gt;
            &lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;
            &lt;p&gt;&lt;strong&gt;Script - &lt;/strong&gt; kontrola se može koristiti u tri oblika, kao input, output i kao kontrola za transformaciju podataka. Sjajna primena je generisanje id-jeva koji se mogu direktno koristiti za insert u tabele koje su povezane relacijama.&lt;br /&gt;&lt;/p&gt;
            &lt;/td&gt;
        &lt;/tr&gt;
    &lt;/tbody&gt;
&lt;/table&gt;
&lt;p&gt;Jedna od najvećih mana &lt;strong&gt;Integration Services&lt;/strong&gt; je to sto u slučaju grešaka koje mogu nastati iz različitih razloga, ali pre svega usled importa &amp;quot;prljavih podataka&amp;quot; ne postoji način da se dobije neka smislena poruka zbog čega je došlo do greške. Ono što je sjajno uradjeno su posebni error kanali u koje se ti pogrešni redovi  praktično prosledjuju i na kraju čitavog procesa ti obično flat fajlovi se mogu pogledati i sve što nije prošlo kroz transformaciju, vraća se nazad na analizu.&lt;/p&gt;</summary>
    </entry>
    <entry>
        <title>Data Accessor patern</title>
        <link rel="alternate" type="text/html" href="http://www.insaned.net/index.php?tid=22&amp;plugin=blog&amp;plugin_view=blogpost_detail&amp;blogpost_id=74"/>
        <created>1970-01-01T00:00:00+01:00</created>
        <issued>1970-01-01T00:00:00+01:00</issued>
        <modified>1970-01-01T00:00:00+01:00</modified>
        <id>http://www.insaned.net/index.php?tid=22&amp;plugin=blog&amp;plugin_view=blogpost_detail&amp;blogpost_id=74</id>
        <author>
            <name>Ivan Kolarov</name>
        </author>
        <summary>&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Opis: &lt;/strong&gt;Enkapsulira pristup podacima u jednoj komponenti, otkrivajući samo logičke operacije. Kod aplikacije poseduje znanje o modelu podataka, ali je dekupovan od odgovornosti za pristup tim podacima. &lt;br /&gt; &lt;/p&gt;
&lt;div class=&quot;vazno&quot;&gt;Opis ovog paterna pozajmljen je iz knjige &lt;strong&gt;Data Access Patterns &lt;/strong&gt;koju vam toplo preporučujem. &lt;/div&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Okruženje: &lt;/strong&gt;Kada se direktno u kod uključe i SQL upiti koji dohvataju podatke i sa njima barataju, veoma brzo može doći do ogromne količine haotičnog koda, koji je jako težak za održavanje. Često su biznis pravila relativno jednostavna, ali zatevaju višestruke pristupe bazi. Kod je na ovaj način izmešan između pristupa bazi i same biznis logike. Dekuplovanjem pristupa bazi u poseban sloj daleko rasterećuje sloj poslovne logike. Isto tako greske se lakše ispravljaju, a kod napisan za pristup podacima može se ponovo koristiti na drugom mestu.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Primena: &lt;/strong&gt;pristup koji Data Accessor obezbeđuje koristi se u nekoliko situacija: &lt;/p&gt;
&lt;ul&gt;
    &lt;li&gt; kada se želi sakriti fizički pristup bazi podataka i složenost koju ona sa sobom nosi&lt;/li&gt;
&lt;/ul&gt;
&lt;ul&gt;
    &lt;li&gt;kada se želi obezbediti dodatna semantika koju sama baza podataka ne obezbeđuje&lt;/li&gt;
&lt;/ul&gt;
&lt;ul&gt;
    &lt;li&gt;kada se želi napraviti poseban &lt;em&gt;Data Access Layer &lt;/em&gt;pomoću koga će biti relativno lako menjati DBMS&lt;/li&gt;
&lt;/ul&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Struktura:&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;em&gt;DataAccessor &lt;/em&gt;interfejs definiše sve operacije koje treba da budu na raspolaganju aplikaciji, u zavisnosti od npr. DBMS postojaće različite &lt;em&gt;ConcreteDataAccessor &lt;/em&gt;klase, gde su implementirane konkretne operacije. Naravno izmenom ovih klasa aplikacija će nesmetano raditi sa bilo kojom bazom za koju postoji podrška potpuno neprimentno, jer se aplikativni kod oslanja na definiciju iz interfejsa &lt;em&gt;DataAccessor&lt;/em&gt;.&lt;/p&gt;
&lt;img width=&quot;400&quot; height=&quot;180&quot; alt=&quot;&quot; src=&quot;/files/Image/blog/sep07/data_accessor.jpg&quot; /&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Prednosti &lt;/strong&gt;ovakvog pristupa ogledaju se u čistom i pregledom kodu, prilagodljivosti sistema na različite DBMS sisteme koji se mogu javiti.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Mane &lt;/strong&gt;se ogledaju u ograničenjima vezanim za operacije koje DataAccessor interfejs izlaže. Ukoliko se operacije ne naprave dovoljno fleksibilno postoji velika mogućnost degradiranja rešenja, raznoraznim &amp;quot;zahvatima&amp;quot; koji će pokušati da nedodstatke nadomeste na drugi način, rušeći prvobitno postavljenu arhitekturu.&lt;/p&gt;</summary>
    </entry>
    <entry>
        <title>Hdr fotografija</title>
        <link rel="alternate" type="text/html" href="http://www.insaned.net/index.php?tid=22&amp;plugin=blog&amp;plugin_view=blogpost_detail&amp;blogpost_id=72"/>
        <created>1970-01-01T00:00:00+01:00</created>
        <issued>1970-01-01T00:00:00+01:00</issued>
        <modified>1970-01-01T00:00:00+01:00</modified>
        <id>http://www.insaned.net/index.php?tid=22&amp;plugin=blog&amp;plugin_view=blogpost_detail&amp;blogpost_id=72</id>
        <author>
            <name>Ivan Kolarov</name>
        </author>
        <summary>&lt;p&gt;HDR fotografija izazvala je dosta interesovanja i omogućila fotografima ono što je do sada bilo nemoguće. Radi se o tehnici koja kombinovanjem višestrukih ekspozicijja povećava dinamiku fotografije. Večiti problem prilikom eksponiranja bio je to što film, a sada i digitalni senzor fotoaparata ne mogu snimiti fotografiju na onaj način kako ga ljudsko oko posmatra. &lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ukoliko postoje izrazito svetli ili tamni delovi fotografije, ekspozicijom se nešto mora odseći ili će npr. nebo biti potpuno belo (preeksponirano) da bi se jasno videli detalji u senci ili će nebo biti normalne boje i sa puno detalja, ali tada će objekti u senci biti potpuno crni. Prevazilaženje ovih nedostata spada u domen HDR tehnike (High Dynamic Range) koja nekoliko istovetnih fotografija, samo različito eksponiranih spaja u jednu, koja je ravnomerno exponirana u svim svojim tačkama. &lt;br /&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt; &lt;/p&gt;
&lt;div class=&quot;vazno&quot;&gt;Pravilo kaže da se najbolji rezultati dobijaju ako se fotoaparat postavi na stativ i zatim se najmanje 3x fotografiše isti pejzaž, sa normalno izmerenim svetlom. Ostale dve se dobijaju korekcijom +- 1 ili +-2 u odnosu na normalnu fotku. &lt;/div&gt;
&lt;p&gt;Sve što je potrebno je da se dobijene fotografije učitaju u program kao što je PhotoMatrix i da se generiše HDR fotografija, na koju se primenjuje algoritam Tone mapping. &lt;br /&gt;&lt;/p&gt;
&lt;div align=&quot;center&quot; class=&quot;fotka&quot;&gt;&lt;img width=&quot;400&quot; height=&quot;300&quot; alt=&quot;&quot; src=&quot;../../../files/Image/blog/jul07/ribarske_hdr.jpg&quot; /&gt;&lt;/div&gt;
&lt;p&gt;Gornja slika je slikana sa Olympus e-500 fotoaparatom u RAW formatu, a zatim je u Photoshopu korigovana ekspozicija da bi se dobile 3 fotografije koje sada softver vidi kao tri potpuno različite (različito eksponirane) fotografije. Smatram da je dobijeni rezultat dovoljan dokaz da možete dobiti pristojne HDR fotografije i iz RAW fotografija. Naravno ukoliko vaš aparat ne podržava ovu mogućnost moraćete da slikate 3x i da se nadate da se objekti neće naročito ispomerati izmedju ekspozicija.&lt;/p&gt;</summary>
    </entry>
    <entry>
        <title>Tara - fotografije</title>
        <link rel="alternate" type="text/html" href="http://www.insaned.net/index.php?tid=22&amp;plugin=blog&amp;plugin_view=blogpost_detail&amp;blogpost_id=71"/>
        <created>1970-01-01T00:00:00+01:00</created>
        <issued>1970-01-01T00:00:00+01:00</issued>
        <modified>1970-01-01T00:00:00+01:00</modified>
        <id>http://www.insaned.net/index.php?tid=22&amp;plugin=blog&amp;plugin_view=blogpost_detail&amp;blogpost_id=71</id>
        <author>
            <name>Ivan Kolarov</name>
        </author>
        <summary>&lt;div align=&quot;center&quot; class=&quot;fotka&quot;&gt;&lt;img width=&quot;400&quot; height=&quot;300&quot; border=&quot;0&quot; alt=&quot;&quot; src=&quot;/files/Image/sP6240802.jpg&quot; /&gt; &lt;/div&gt;
&lt;p&gt;Pogled na akumulaciono &lt;strong&gt;jezero Perućac&lt;/strong&gt; sa vidikovca &lt;strong&gt;Kozja stena&lt;/strong&gt; na &lt;strong&gt;Tari&lt;/strong&gt;. Korišćen je polarizacioni filter kako bi istakao plavu boju neba naspram belih oblaka&lt;/p&gt;
&lt;div align=&quot;center&quot; class=&quot;fotka&quot;&gt; &lt;img width=&quot;400&quot; height=&quot;300&quot; border=&quot;0&quot; src=&quot;/files/Image/sP6240927.jpg&quot; alt=&quot;&quot; /&gt;&lt;/div&gt;
&lt;p&gt;Najkraća reka u Srbiji, ima metara koliko godina ima dana... Fantastičan kraj, a kafana je na pravom mestu na samom ušću ove rečice u &lt;strong&gt;Drinu&lt;/strong&gt;. Snimano sa ekspozicijom od 2,5 sekunde i otvorom blende 22, sa ciljem da se dobije plastičan i zamazan izgled vode u potoku.&lt;br /&gt;&lt;/p&gt;
&lt;div align=&quot;center&quot; class=&quot;fotka&quot;&gt;&lt;img width=&quot;400&quot; height=&quot;300&quot; src=&quot;/files/Image/sP6240950.JPG&quot; alt=&quot;&quot; /&gt;&lt;/div&gt;
&lt;p&gt;Planinski obronci na putu &lt;strong&gt;Bajina Bašta - Valjevo.&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;</summary>
    </entry>
    <entry>
        <title>Timsko kodiranje</title>
        <link rel="alternate" type="text/html" href="http://www.insaned.net/index.php?tid=22&amp;plugin=blog&amp;plugin_view=blogpost_detail&amp;blogpost_id=39"/>
        <created>1970-01-01T00:00:00+01:00</created>
        <issued>1970-01-01T00:00:00+01:00</issued>
        <modified>1970-01-01T00:00:00+01:00</modified>
        <id>http://www.insaned.net/index.php?tid=22&amp;plugin=blog&amp;plugin_view=blogpost_detail&amp;blogpost_id=39</id>
        <author>
            <name>Ivan Kolarov</name>
        </author>
        <summary>&lt;p&gt;Na nekoj od prošlih Sinergija u predstavljanju Visual Studio Team System-a Aleksandar Milošević iz Pexim Solutions-a rekao je kako već dva programera koji rade zajedno na jednom projektu čine tim. A čim postoji tim postoji i extra napor koji se mora uložiti kako bi taj tim glatko funkcionisao i ostvarivao toliko željeni Sinergetski efekat.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Razvojno okruženje VisualStudio-a već dugo vremena omogućava integraciju sa SourceSafe-om Microsoft-ovim alatom koji služi kao centralni repozitorijum koda. Na nekoliko projekata u kojima sam bio uključen korišćen je Visual Source Safe (VSS) verzija 6.0d koji je i pored nekih manjih bugova sasvim dobro funkcionisao, medjutim upitno je bilo korišćenje VSS-a putem interneta. U lanu naravno sve savršeno radi ali za internet pristup morala se otvoriti VPN konekcija preko koje se moglo pristupati VSS-u. Zatim se pojavila verzija VSS 2005 koja je rešila neke stare probleme, a kao jedna od najvećih novosti reklamiran je Remote Internet Access.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt; &lt;/p&gt;
&lt;div class=&quot;vazno&quot;&gt;Posle par dana pokušavanja i isprobavanja raznih opcija (uputstvo je potpuno konfuzno), odustao sam od MS rešenja i skinuo sam probnu verziju &lt;a href=&quot;http://www.google.com&quot;&gt;SourceAnyWhere &lt;/a&gt;(SAW) koja je čak i preporučena na MSDN sajtu.&lt;/div&gt;
&lt;p&gt;SAW alat dolazi u dve verzije server i klijent, pri čemu se server ne mora instalirati na mašini na kojoj se nalazi VSS repozitorijum ali je ipak poželjno da budu na istoj mašini. Podešavanje SAW servera je veoma jednostavno i podrazumeva uvoz korisnika koji su u VSS administraciji kreirani i njiho povezivanje sa odgovarajućim projektima. Server osluškuje na portu 8877 i nakon njegovog podešavanja na klijentskim mašinama se instalira klijent verzija SAW-a koja kada se podigne traži samo IP adresu i port na kome je SAW server. I to je sve od podešavanja, check in, check out... i sve funkcioniše savšeno. Ostala je samo da se podesi SourceControl aplikacija u podešavanjima u Visual Studiju i dobija se udobnost rada poput onog u LAN-u.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Kakva ste vi iskustva imali sa VSS-om i povezivanjem putem interneta?&lt;/p&gt;</summary>
    </entry>
</feed>
